Category Archives: Bugarska

Bugarska je država smeštena u jugoistočnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu, i to u njegovom severoistočnom delu. Teritorija Bugarske se prostire između 44 stepena i 41 stepena geografske širine, i između 22 i 28 stepena geografske dužine. Geografske odlike položaja Bugarske su: Evropa, Balkan, Crno more i reka Dunav. Geografska rasprostranjenost Bugarske smešta ovu državu na raskrsnici puteva između tri kontinenta: Evrope, Azija i Afrike.
Bugarska je bliža Ekvadoru nego severnom polu. Umerena klima sa subtropskim uticajem, olikuje zemlju u koju je podkednako lepo posetiti i zimi i leti, ali i u proleće i u jesen. To što je smeštena u klimatskom raju, čini da zemljište, vegetacija i životinjske vrste koje nastanjuju Bugarsku budu raznovrsne. Sve vrste su veoma rasprostanjene i bogate. U bugarskoj uspevaju i brojne poljoprivredne kulture poput pamuka, duvana, vinove loze, pirinča, raznovrsnog povrća, žitarica, svih neophodnih namirnica za opstanak čoveka.
Položaj Bugarske na mapi sveta, takođe određuje i relativno veoma širok ugao pod kojim padaju sunčevi zraci, što znači da je najveći broj dana u ovoj zemlji pretežno sunčan.
Crno i Egejsko more takođe utiču na klimu Bugarske. Uticaj Sredozemlja na klimu Bugarske je veoma intezivan, pogotovo u južnim delovima zemlje, a Crno more definiše klimu unutrašnjosti zemlje u proseku 40 kilometara duboko. Svi geografski objekti koji utiču na klimu istovremeno utiču i na floru i faunu, tj. biljni i životinjski svet u Bugarskoj. Reka Dunav koja protiče kroz nekoliko evropskih zemalj, uključujući i Srbiju i Bugarsku značajan je klimatski faktor. Dunav utiče i na raznovrsnost živih organizama, a ne samo na prosečnu temperaturu. Odličan geografski položaj Bugarske stvara idealne preduslove za razvoj turističke industrije i imidža turističke zemlje koji krasi ovaj prelepi prostor.
Oficijalno vreme u Bugarskoj je istočno evropsko vreme, koje dva sata rani u odnosu na vreme Griniča.
Bugarska je raskrsnica svih transportnih puteva, omogućava ulaz u Zapadnu Evropu, blizu je istoka i srednjem istoka, a preko Bugarske vrlo brzo i lako se stiže do Mediterana ili Sredozemnog mora. Čitav niz glavnih i veoma važnih koridora, odnosno saobraćajnica prolazi kroz Bugarsku. Ovi koridori podrazumevaju internacionalne puteve i auto puteve koji spajaju zapadnu sa centralnom Evropom, bliski istok sa srednjim istokom. Bugarska je veoma dobro povezana sa beogradom, Bagdadom, basrom. Kroz Bugarsku takođe prolazi put koji spaja Egejsko sa Baltičkim morem, ili Jadranskim. Gradovi, osim Beograda koji su dobro povezani sa Bugarskom su: Moskva, Kijev, Bukurešt, Skoplje, Instambul, Tirana, Berlin, Prag. Osim ato – puteva, koridorske linije prate i železnice. Tako je železnički prevoz u Bugarskoj veoma razvijen i omogućava da se dođe sa jednog kraja planete na skoro drugi kraj planete vozom.
Bugarske luke na Crnom moru omogućavaju da u Bugarsku pristaju svi brodopvi koji plove širom sveta, ali Bugarsku često posećuju i rečni brodovi zbog Dunava.
Konačna i totalna dužina Bugarske granice je 2.245 kilometara. Od ukupne dužine više od 1000 kilometara, tačnije 1.181 kilometar je dužina granice koja se prostire zemljom, 378 kilometara je granica na moru i 686 kilometara je granica koja se podudara sa tokom reka. Bugraska se graniči na severu sa Rumunijom, na istoku sa Crnim morem, na jugu sa Turskom i Grčkom, a na zapadu sa Makedonijom i našom zemljom Srbijom.
Razlika između Sofije i glavnih gradova Balkana je:
– Skoplje – Sofija: 239 kilometara
– Beograd – Sofija: 374 kilometara
– Bukurešt – Sofija: 395 kilometara
– Atina – Sofija: 837 kilometara
– Ankara – Sofija: 1.012 kilometara.
Granični prelazi koji se nalaze između Srbije i Bugarske su: Bregovo, Vrška Čuka, kalotina, Strezimirovci, Oltomantsi.
Što se tiče reljefa, Bugarska je veoma dinamična. Doline reke Marice i Dunava daju veoma plodno zemljište, na kom bez puno muke uspevaju žitarice koje Bugarska kasnije izvozi. Dolina reke Marice u kojoj se gaje razne kulture u narodu se zove još i Trakija. Ipak bugarska nije smao dolinska zemlja. Nju karakterišu rodopske planine, koje su bogate rudama i ugljom, a stanovništvo na planinama voli da eksploatiše prostrane padine i za ovčarstvo i šumarstvo.
Na granici sa našom zemljom u Bugarskoj, ali I u Srbiji pruža se planina koju mi zovemo Stara planina, a Bugari planinom Balkan. Do Dunava, a od ove planine pruža se plodno zemljište poznato kao Bugarska ploča.
Glavni grad Bugarske je Sofija koja broji 1,7 miliona stanovnika.

Odmaralište Kiten




kiten bulgaria




Maleni gradić na obali mora, u kom se može odmoriti, sunčati, kupati, pecati, plivati, rehabilitovati ili uživati u dobrom noćnom provodu, to je mesto Kiten. Kiten se nalazi u Bugarskoj državi na plažama Crnog mora, i to u južnijem delu obale. Ono što se prvo govori o Kitenu, kako bi se ovo mesto bolje opisalo, jeste da se nalazi samo na 5 kilometara od pravog pomorskog grada Primorskog i na oko 55 kilometara od velike metropole na obalama Crnog mora, od Burgasa. Continue reading Odmaralište Kiten

Kultura Bugarske

folklor life bugarska

Životni stil i kultura u Bugarskoj je posledica različitih uticaja tokom hiljada godina unazad. Ovo područje je bilo nastanjeno od samih početaka stvaranja čovečanstva, pa ne čudi, što im je umetnost i kultura veoma razvijena i prelepa. Kako se Bugarska nalazi, poput Srbije, na raskrsnici puteva između Evrope, Azije i Afrike, kultura je nastajala pod uticajem trostrukih faktora. Ipak, uticaj Antike je najviše prisutan. Sloveni koji su naselili Bugarsku i takozvani, proto-Bugari, nacija koja je tada živela na području današnje Bugarske, bili su od antičkih naroda najviše pod uticajem Tračana, Ilira i Grka. Svi narodi koji su živeli u okolini i na teritoriji današnje države uticali su da se stvori jedna jedinstvena, prelepa i egzotična kultura koja je blago za celo čovečanstvo. Continue reading Kultura Bugarske

Vitoš planina




vitoš bugarska




Jedna od najčuvenijih planina u Bugraskoj, koja se ističe svojom lepotom i reljefskim specifičnostima je planina Vitoš. Ona je najprepoznatljivija po tome što je glavni grad Bugarske upravo smešten na njenim padinama, ali i sam Vitoš, bez ulaska u Sofiju je veoma interesantan i predivan. Continue reading Vitoš planina